“Budućnost svemira i ljudskog roda”
Što očekuje planet Zemlju i Sunčev sustav u bližoj i daljoj budućnosti? Kakva je budućnost ovog dijela svemira i kako će na kraju završiti svemir? Kakva je bliska budućnost ljudskog roda? Kako se najbolje suočiti s izazovima klimatskih promjena, umjetne inteligencije, globalizacije i općenito brzog napretka tehnologije. Kakvu budućnost mi želimo? Na predavanju ćemo ponuditi odgovore na ova pitanja, kao podlogu za razmišljanje i diskusiju.
Budućnost cijelog svemira nije baš blistava, diplomatski rečeno. Nediplomatski, to je najtužnija priča ikad ispričana. Svemir će, sudeći po sadašnjim kozmološkim spoznajama, završiti u hladnoj smrti, kada će svaki atom biti beskonačno mnogo udaljen od bilo kojeg drugog atoma i nestat će bilo koji oblik inteligencije u svemiru. Ovaj dio svemira također ne očekuje baš blistava budućnost, to je tek mrvicu manje tužna priča. Ali je zato bliska budućnost poprilično blistava: već nekoliko stotina godina ljudski rod napreduje i vrlo vjerojatno će se tako i nastaviti. Ako ekstrapoliramo napredak čovječanstva iz zadnjih 50 godina u blisku budućnost, u sljedećih stotinjak godina možemo očekivati da na svijetu više neće biti niti gladnih niti siromašnih niti nepismenih ljudi, a vjerojatno će se nastaviti trend poboljšanja uvjeta života za većinu ljudi na Zemlji. Naravno, nije sve idealno. Mi danas živimo u svijetu ubrzanja, kada se puno stvari oko nas odvija izuzetno velikom brzinom, a tu su još izazovi klimatskih promjena, umjetne inteligencije, globalizacije i općenito brzog napretka tehnologije. Od naših odgovara prema tim izazovima ovisit će bliska i dalja budućnost ljudskog roda. Kako se najbolje suočiti sa svim ovim izazovima, hoćemo li i kada ćemo razviti umjetnu inteligenciju koja bi nas mogla zamijeniti, hoćemo li uspjeti postići da se ciljevi ljudskog roda poklope s ciljevima te umjetne inteligencije, je li budućnost čovječanstva u samouništenju ili proširenju na druge zvjezdane sustave, samo su neka od pitanja na koja ćemo pokušati odgovoriti u ovom predavanju, kao podloga i poticaj za diskusiju koja će uslijediti.
Prof. dr. sc. Ivica Puljak redoviti je profesor fizike na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu. Doktorirao fiziku elementarnih čestica na sveučilištu Pierre i Marie Curie u Parizu. Član Compact Muon Solenoid (CMS) kolaboracije koja upravlja CMS detektorom na Velikom sudarivaču hadrona (LHC) u Europskom laboratoriju za fiziku čestica (CERN) kraj Ženeve. Vodio je grupu od više od 100 svjetskih znanstvenika koji su pronašli Higgsov bozon kroz njegov raspad u dva Z bozona. Bio je pridruženi znanstvenik na CERN-u i gostujući profesor na Ecole polytechnique u Francuskoj. Član je MAGIC i CTA kolaboracije koje upravljaju i grade nove teleskope za astročestičnu fiziku. Bio je voditelj i suradnik na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim projektima, objavio je više od 700 znanstvenih radova, organizirao više od 50 međunarodnih konferencije, radionica i škola, organizirao ili izveo više od 400 aktivnosti na popularizaciji i promociji znanosti. Dobitnik je brojnih nagrada: orden Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za doprinos u znanosti, državne nagrade za znanost, dvije nagrade za znanost Sveučilišta u Splitu, nagrade Europskog fizikalnog društva kao član CMS kolaboracije, nagrade za znanost ”Slobodne Dalmacije”, nagrade za najbolje predavanje na ”Skeptici u pubu”, nagrada NajProfesor studentske udruge ”Sveučilište u sjeni”, nagrada za najbolji doktorat CMS kolaboracije i dvije rektorove nagrade za izvanredne uspjehe tijekom studija.
Predavanje će se održati u Narodnoj knjižnici Vrbovec u četvrtak 23. siječnja 2020. u 19 sati, u organizaciji Danka Malekovića i Grada Vrbovca.